Šećeri u travi i laminitis kod konja

Proljeće se bliži, dani su sve duži, a većina nas veseli toplijem godišnjem dobu. Međutim, za one koji brinu o konjima sklonim laminitisu, ovo može biti stresno razdoblje. Promjene na pašnjacima i povećana dostupnost ispaše postavljaju pitanje: koliko šećera konji zapravo unose travom?

Pogledajmo pobliže što su šećeri u travi i kako se njihova količina može mijenjati…

Šećeri u travi – što trebate znati

Travama su prirodno prisutni šećeri. Tijekom fotosinteze, biljke pretvaraju ugljični dioksid u jednostavne šećere uz prisutnost svjetlosti. Zato duljina dnevnog svjetla i prisutnost hladovitih dijelova pašnjaka igraju veliku ulogu u količini šećera u vašem pašnjaku.

Kada biljke proizvedu više šećera nego što im je potrebno za rast, pretvaraju ga u rezervne ugljikohidrate – fruktane. Upravo fruktani, kada se unose u većim količinama, izazivaju inzulinski odgovor koji može dovesti do laminitisa.

Fruktani se nastavljaju stvarati čak i kada su njihove razine u biljci već visoke, posebno ako su uvjeti za fotosintezu idealni, ali rast biljke usporen. Razina fruktana varira tijekom dana: najniža je ujutro, dostiže vrhunac poslijepodne, a zatim polako opada tijekom noći.

Kako fruktani utječu na pojavu laminitisa kod konja?

Dokazano je da velike količine fruktana mogu izazvati laminitis. Fruktani se ne probavljaju u prednjem dijelu crijeva, već dosižu stražnje crijevo, gdje mijenjaju ravnotežu crijevne mikroflore. Povećana proizvodnja mliječne kiseline snižava pH crijeva, što može dovesti do poremećaja u krvnoj cirkulaciji i upale kopita.

Zato je važno koristiti probavne dodatke koji podržavaju zdravu crijevnu mikrofloru, posebno kod konja sklonih laminitisu. Probiotici i prebiotici pomažu u održavanju stabilnosti crijevne sredine i povećavaju otpornost na prehrambene izazove.

Kako okoliš utječe na razinu šećera u travi?

Postoji nekoliko čimbenika koji utječu na razinu šećera u travi, a varijacije su vrlo velike:

• Temperatura – niže temperature (5-10°C) povećavaju razinu fruktana, dok toplije vrijeme (15-25°C) smanjuje njihovu količinu.

• Hladovina – zasjenjena područja imaju upola manje šećera od otvorenih pašnjaka.

• Suša – nedostatak kiše usporava rast trave, ali ne zaustavlja fotosintezu, što dovodi do nakupljanja šećera.

Koliko trave može pojesti konj tijekom dana?

Prosječni dnevni unos trave iznosi oko 2,5% tjelesne težine (suhe tvari), no neki konji mogu pojesti i do 5,2%. Upravo zbog toga neki konji i poniji razviju laminitis na istom pašnjaku, dok drugi ostaju zdravi.

Ako je razina fruktana visoka, a konj jede brzo i mnogo, može doći do hiperinzulinemije i preopterećenja stražnjeg crijeva, što može izazvati napad laminitisa.

Kako upravljati ispašom kod konja sklonih laminitisu?

Ključne mjere prevencije uključuju:

• Ispasu ujutro – kada su razine šećera niže.

• Korištenje pašnjačkih maski – smanjuje unos stabljika, gdje je šećera više.

• Izbjegavanje ispaše pri niskim temperaturama – posebno ako je trava izložena suncu.

• Osiguravanje alternativnih izvora vlakana – kvalitetno sijeno ili silaža, po mogućnosti analizirana na sadržaj šećera.

Važnost uravnotežene prehrane

Ograničavanje ispaše i kontrole unosa šećera česta je praksa kod konja sklonih debljanju ili laminitisu. Međutim, prilikom smanjenja količine hrane, važno je osigurati dovoljnu količinu vitamina i minerala. Dodaci hrani namijenjeni konjima s endokrinim poremećajima (kao što je EMS) mogu biti koristan način za nadoknadu nutrijenata.

Ako imate konja sklonog laminitisu, pažljivo planirajte njegovu ishranu i redovito pratite zdravlje kopita. S pravim pristupom, možete smanjiti rizik i osigurati kvalitetan život svom konju!